Daleka su stoljeća, točnije 625 godina je od zapisa iz Pavlinskog samostana podno Garić-grada (1391.) koji upućuju na višestoljetnu vezu Moslavine s naftom (Josip Žgaljić: Pet stoljeća hrvatske nafte, Rijeka 2003.) Nafta, a za koju se literarnom izričaju osobito rabi naziv „crno zlato“ bila je poticaj u devetnaestom, a u drugoj polovici dvadesetog stoljeća i okosnicom gospodarskog razvoja Moslavine. Spomenički na «crno zlato» kod Mikleuške upućuje okno Martin dubine 72 metra, svojedobno najveće u Austro-Ugarskoj (koncesiju je dobilo 29. studenoga 1865.) Eksploatirano je do 1943. godine. U 88 godina dalo je 20.000 tona nafte. Tu je nešto manje okno Franciska.
Što je nafta značila govori i demografski podatak uz Gojlo, kako se zna reći – rodno mjesto organizirane hrvatske naftne industrije. Od 951 stanovnika u popisu 1948. prije pet godina bilježi ih se tek 377. I da nema poticajnih udruga, a osobito pojedinaca, kao što su primjerice u Gojlu DVD, Mjesni odbor i osobito zauzet Antun Dragošević u suradnji s tvrtkama (imena se mijenjaju ali upečatljivim ostaje Naftaplin) u središtu mjesta ne bi bilo spomen crpke. Uz nju ne treba zaboraviti da se svojedobno zbog nafte - za Kutinu govorilo da je mjesto kraj Gojla.
Hvale vrijedan je primjer Odreda izviđača „Betlehem“ Kutina, nositelja projekta poučne staze - naftni bunar Martin. Stazu su osmislili i izgradili brđani Kluba "Pegla", koji djeluje u sastavu spomenutog izviđačkog odreda. Uz njega, ali i spomenuti projekt osobito je vezano ime Ivana Mikulića Pipina, legende kutinskog izviđačkog života. Staza je duga 3 km. ima šest informativnih panoa. Počinje u ulici Paklenjača, naselje Ciglenica (između G.Gračenica i Mikleuške). Program je financirala Regionalna zaklada za lokalni razvoj „Zamah“. Nije izostala ni potpora lokalnih jedinica samouprave Kutine i Popovače.
No to su vrijedni, i više nego korisni poticaji da se sačuva industrijska baština. Svojedobno spominjalo se da uz industrijski život Kutina zaslužuje i muzejsku naftno-petrokemijsku zbirku. I ono što je još važnije da već zaboravljene industrijske lokacije postanu kulturnim dobrom, a između ostalog i turističkom ponudom.
Dragutin Pasarić
Turistička zajednica grada Kutine, u suradnji s Muzejom Moslavine Kutina, priprema projekt interpretacije industrijske baštine područja s naglaskom na naftnu povijest kraja. Projekt obuhvaća interpretaciju lokaliteta, postavljanje instalacija, izradu karte i uređenje izložbeno – galerijskog prostora.
Industrijska baština dio je urbanog prostora grada Kutine i čini zapravo dio vizualnog identiteta grada. Objekti industrijske baštine su potencijali za razvoj industrijskog i kulturnog turizma te se nameću kao pogodni prostori za razvoj kulturnih i kreativnih industrija. Kutina na svojem području ima značajne lokacije vezane uz naftu, te se zajedničkim povezivanjem može složiti zanimljiva turistička ruta industrijske baštine Moslavine, sa predloženim nazivom „Crno zlato Moslavine“.
Cilj projekta je interpretacija i afirmiranje bogate industrijske baštine kraja i povezivanje programa sa okolicom (Popovača, Ivanić-grad, Sisak).