Kutina - u zagrljaju Lonjskog polja i trsnog gorja - Turistička zajednica grada Kutine

Kutina - u zagrljaju Lonjskog polja i trsnog gorja

Najveće središte Moslavine je Kutina, koja će ugodno iznenaditi svakog gosta. Uz suvremenu razglednicu Kutina priča i priču iz davnina: od antičkih nalaza u predjelu Lipa, tradicijskog graditeljstva Crkvene i Radićeve ulice, izložaka u Muzeju Moslavine i galeriji, sa nezaobilaznim biserom sakralne arhitekture – crkvom Sv. Marije Snježne iz 18. stoljeća. Ne treba zaboraviti ni gastronomsku ponudu u kojoj se posebno ističe specijalitet „šaran na rašljama“ i izvorno moslavačko vino „Škrlet“.

Raznolika kulturna ponuda, tradicionalni specijaliteti, vrhunska vina, blizina najvažnijih prometnica, te glavnog grada Zagreba, sve to jamči dobar provod u Moslavini, destinaciji koju posjetitelji iz zemlje i svijeta tek otkrivaju i gostu predstavljaju, potpuno iznenađenje!

Osnovni podaci

Grad Kutina smješten je u središnjem dijelu Republike Hrvatske, udaljen 70 km od Zagreba i dio je Sisačko-moslavačke županije. Na površini od 294.34 km² smještena su 23 naselja.

Na području grada Kutine obitava 22.816 stanovnika.

Klima: kontinentalna

Srednja godišnja temperatura zraka: 11,2° C

Srednji broj sunčanih sati: 2000 sati

Najtopliji mjesec: srpanj (Srednja ljetna temperatura: 20,7° C)

Najhladniji mjesec: siječanj ( Srednja zimska temperatura 1,1° C)

Vremenska zona: srednjoeuropska vremenska zona (GMT + 1)

Električni napon gradske mreže: 220 V, 50 Hz

Voda: Voda iz slavine je pitka.

Plaćanje: Svi računi se plaćaju u eurima. Strana valuta se može mijenjati u mjenjačnicama, bankama, poštama, hotelima, posebnim mjenjačkim mjestima.

Kreditne kartice primaju se u gotovo svim trgovinama te bankomatima.

Povijest

Ime Kutina spominje se prvi put 10. studenog 1256. godine u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV pod imenom KOTYNNAM. Kao naselje, trgovište i sjedište nahije Kutina se spominje u spisima od 13. – 16. stoljeća pod imenima: KOTENNA, KOTHENNYA, KOTENA, KUTINOVAC i dr. Najmoćniji gospodari kutinske gospoštine bilu su: RUHOVIĆI (ROH DE DECSE), VEČERINOVIĆ I VUKOSLAVIĆ, a od godine 1505. i TOMA BAKOCS, koji 1511. godine mijenja prezime u Erdödy. Od 1780. godine, kao nasljednik dijela kutinske gospoštine javlja se i mađarska obitelj grofova SEČEN (SZESEN de TEMERIN) koja je s Erdödyjevima bila rodbinski povezana. Nakon 1848.g. kada je ukinuto kmetstvo, pojavljuju se i drugi vlasnici kutinskog posjeda, među kojima se spominju Johan Grisul Tolstoj, te početkom 20. stoljeća Slavko Bettlheim, Ignac (Vatroslav) Steiner i braća Ausch.

Upravo je 19. stoljeće vrijeme kada Kutina postaje značajno trgovačko-obrtničko središte što je i bilo potvrđeno posebnom poveljom 3. ožujka 1837. godine.

Grad Kutina razvija se na obroncima moslavačkih brežuljaka s kojih se dolinom rijeke Kutinice spušta prema jugu. Karakterizira je pretežno niska stambena izgradnja, kako povijesna s prijeloma stoljeća tako i ona iz druge polovine 20. stoljeća. Godine 1886. izbio je na trgu u Kutini požar razarajućih razmjera. S obzirom na velik broj drvenih kuća , većina ih je stradala. Obnovom su sagrađene nove građanske kuće koje danas čine povijesnu jezgru Kutine.

Izvor: Muzej Moslavine