Moslavačka gora

Nalazi se u središnjoj Hrvatskoj na granici Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije. Smještena je usred nizine omeđena rijekama Česmom, Lonjom i Ilovom. Zahvaljujući svojim prirodnim blagodatima bila je od najranijih vremena interesantna pa su je poznavali i spominjali u svojim djelima već i starogrčki i rimski pisci, pod imenom “Mons Claudius”. Zbog slikovitog odnosa poljoprivredno-šumskih površina, velike georaznolikosti, raznolikosti šumskih vrsta, očuvanih potočnih dolina i travnjaka s brojnim i raznolikim biljnim i životinjskim vrstama te kulturno-povijesne i tradicijske baštine, Moslavačka gora predstavlja važno ekološko uporište i izletište u blizini naseljenog prostora pogodno za razvoj raznih vidova rekreacije i turizma. Zbog krajobrazne i biološke raznolikosti 2011. god. proglašena je regionalnim parkom.

Moslavačka gora je prepoznatljiva krajobrazna cjelina šireg područja regije Moslavina, velike krajobrazne, geološke i biološke raznolikosti te bogate kulturno-povijesne i tradicijske baštine s vizijom uključenja u Asocijaciju europskih geoparkova (EGN) i Svjetsku UNESCO-vu mrežu geoprakova. Moslavačka gora u sebi krije tajne svoje gotovo 500 milijuna godina stare prošlosti. Sedimentne stijene s oboda kristalinika Moslavačke gore čuvaju zapis o široj evoluciji Panonskog bazena i životu u nekadašnjem velikom jezeru koje je prekrivalo ovaj prostor. Florističkim istraživanjima Moslavačke gore utvrđene su 242 biljne vrste, od kojih su 55 zaštićene (5 strogo zaštićene i 2 ugrožene). Istraživanjem faune utvrđeno je 155 životinjskih vrsta, od kojih su 84 zaštićene (71 strogo zaštićene i 27 ugroženo).

Značajna vrijednost područja je i bogata kulturno-povijesna i tradicijska baština. Tako na području Moslavačke gore i njezinom rubnom području nalazimo brojne ostatke srednjovjekovnih burgova i utvrde kao Garić grad, Jelen grad, Košut grad, Turski stol i dr., te samostanske komplekse Pavlinski samostan i Franjevački samostan. Brojna su i mjesta pučkih legendi i narodne predaje, a na ovom prostoru brojna su i arheološka nalazišta i to iz neolitičke, korenovske, sopotske, lasinjske i vučedolske kulture, kao i ona iz ilirskih i rimskih vremena. Na južnim obroncima Moslavačke gore zasađeni su brojni vinogradi i voćnjaci, te između ostalih atrakcija treba istaknuti vinske ceste Kutine, Volodera, Popovače i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. S južnih vidikovaca i obronaka pruža se predivan pogled na još jedan turistički biser područja – PP Lonjsko polje.

Lokaliteti i atrakcije sa kutinske strane:

Bela crkva

Podno najvišega vrha Dugačkog brda na Moslavačkoj gori, u klancu potoka Kamenjače, nalazi se najstariji samostan Reda braće sv. Pavla prvoga pustinjaka na području današnje Hrvatske. Moslavački samostan Blažene Djevice Marije (poznat i kao Bela crkva), smješten u okrugu Gračenica onodobne Križevačke županije, osnovan je u drugoj polovici 13. stoljeća.

Šumska staza "Crkveni jarak"

Prekrasna planinarska staza koja ima ekstremnu i laganiju rutu. Prolazi uz potok, mali slap, do arheološkog lokaliteta Bela crkva, te vidikovca Vis, a po želji može se doći i do najvišeg vrha Humke. Stazu su obilježili članovi PD Yeti Kutina. Polazna točka je jezero u Mikleuškoj, do kojeg se dolazi automobilom.

Vidikovac Vis

Vrh s malim proplankom s kojeg se pruža prekrasan pogled na nizinu, Lonjsko polje, Kutinu i širu okolicu. Od vidikovca se uređenom stazom dolazi do najvišeg vrha Humka, lokaliteta Bela crkva ili šumske staze Crkveni jarak (kružna ruta). Do vidikovca je moguće doći automobilom – makadam.

Vrh Humka

Najviši vrh Moslavačke gore (488 m), na kojem se nalazi natkriveno odmorište sa roštiljem. Od Humke se lako dolazi do ostalih lokaliteta; vidikovca Vis, Bele crkve i staze Crkveni jarak. Do Humke se može doći automobilom – makadam.

Izletište Mikleuška

Jezero/akumulacija u šumi, u mjestu Mikleuška. Prekrasna prirodna oaza i početna točka šumske staze Crkveni jarak. Do jezera se može doći automobilom iz centra Kutine iz dva pravca: 1. Kutina -Repušnica -Gornja Gračenica -Ciglenica -Mikleuška ili 2. Kutina -Kletište -Selište -Mikleuška (većina puta asfalt, dio puta makadam). Udaljenost od centra Kutine – cca 18 km.

Grad Kutina zajedno s Turističkom zajednicom grada Kutine i partnerima, planira intenzivniji turistički razvoj Regionalnog parka Moslavačka gora. Stoga je gradonačelnik Grada Kutine u 2019. godini imenovao tim od dvanaest osoba za pripremu projekta za turistički razvoj Moslavačke gore. Tim koji čine suradnici iz područja turizma, geologije, arheologije, biologije, zaštite prirode, šumarstva, te predstavnici relevantnih ustanova i udruga, obišli su predmetno područje, sa zadaćom davanja ideja, sugestija, prepoznavanja i isticanja potencijala za turistički razvoj Moslavačke gore, te međusobne suradnje i umrežavanja različitih ustanova i interesa. Mogućnosti su velike, a prepoznati su brojni potencijali. Od bogate kulturno-povijesne i tradicijske baštine, poučnih staza, do znanstveno-edukativnih programa i razvoja sportskog turizma. Konačni cilj projektnih aktivnosti je stavljanje Moslavačke gore u turističku funkciju kroz formiranje turističkih sadržaja i ponude, zaštita okoliša (uređenje prostora, nadzor i kontrolirano korištenje prostora), razvoj specifičnih oblika turizma, revitalizacija povijesno-kulturne baštine, obnova postojeće infrastrukture (stavljanjem u turističku funkciju), uspostavljanje posjetiteljskog centra, te promocija i prepoznatljivost područja regije Moslavina.

Više informacija: